Common Tongan to Yoruba phrases

100 practical Tongan to Yoruba phrases for travel, study, work, and daily conversation.

← Back to Tongan to Yoruba Translator

Looking for practical Tongan to Yoruba phrases? This free guide lists 100 essential sentences for travel, study, work, and everyday conversation. Each line shows the Tongan phrase first, then the Yoruba translation (Yoruba) — so you can scan quickly before a trip, class, or video call.

The phrases are grouped into eight topics: greetings and pleasantries, useful phrases for travellers, everyday conversation, directions and getting around, shopping and dining, emergencies and health, work and business, and time, days and numbers. Use the table of contents to jump straight to greetings, directions, dining, emergencies, or numbers. You do not need perfect grammar to start — short, clear sentences often work better than silence when you are learning Yoruba.

Tip: when a Yoruba phrase looks unfamiliar, compare it with the Tongan wording — noticing word order differences helps you understand grammar naturally.

Bookmark this page for offline review, share it with a travel buddy, or open the Tongan to Yoruba translator to paste your own messages and get an instant translation.

Greetings and pleasantries

Hello, goodbye, please, thank you, and polite introductions for meeting new people.

  1. Mālō

    Bawo (bawoh)

  2. Mālō

    O seun (oh shayoon)

  3. Mālō e lelei

    E kaaro (eh kah-roh)

  4. Mālō e lelei

    E kaasan (eh kah-sahn)

  5. Mālō e lelei

    E kuurole (eh koo-roh-leh)

  6. Nofo ā

    O daaro (oh dah-roh)

  7. Tōfā

    A ri e laipe (ah ree eh lie-peh)

  8. Tōfā

    O dabọ (oh dah-boh)

  9. Ko e hā ho hingoa?

    Kí ni orukọ rẹ? (kee nee oh-roo-koh reh)

  10. Ko hoku hingoa ko John

    Orukọ mi ni John (oh-roo-koh mee nee John)

  11. Ofa atu?

    Bawo ni? (bawoh nee)

  12. Faka'apa'apa kiate koe

    Inu mi dun lati pade e (ee-noo mee doon lah-tee pah-deh eh)

Useful phrases for travellers

Airport, hotel, tickets, and transport phrases for getting around on a trip.

  1. Oe te u talanoa i te Galuega?

    Ṣe o n sọ Gẹ́gẹ́? (Sheh oh n saw Geh-geh)

  2. Oe te u 'ikai talanoa lelei i te Hindi

    Mi ò sọ Hindi dáadáa (Mee oh saw Hindi dah-dah)

  3. Oe te u 'ikai ma'u

    Mi ò ye mi (Mee oh yeh mee)

  4. Fakamolemole talanoa ha feitu'u

    Jọwọ sọ ní kíkankíkan (Joh-wah saw nee keen-kay-kahn)

  5. Kuo 'i ai e ke talanoa 'o e toe?

    Ṣe o le sọ é lẹ́ẹ̀kan síi? (Sheh oh leh saw eh leh-eh-kahn see)

  6. Ko e fea 'oku 'i ai e fanga?

    Nibo ni baluwe wa? (Nee-boh nee bah-loo-weh wah)

  7. E fa'ahinga e u 'alu ki he tu'a o e kolo?

    Báwo ni mo ṣe lọ sí àárín ìlú? (Bah-woh nee moh sheh law see ah-ree-nee loo)

  8. Fakafoki ki he kolo

    Yí si apa osi (Yee see ah-pah oh-shee)

  9. Fakafoki ki he 'akau

    Yí si apa otun (Yee see ah-pah oh-toon)

  10. Alu 'o e 'alu

    Lọ taara (Law tah-rah)

  11. E hā e totongi?

    Elo ni owo ọkọ? (Eh-loh nee oh-woh oh-koh)

  12. Tiketí 'e taha, fakamolemole

    Ticket kan, jọwọ (Tee-ket kahn, joh-wah)

  13. Oku 'i ai e 'i he 'i he 'a e fanga?

    Ṣe ó jìnà síbí? (Sheh oh jee-nah see-bee)

  14. Oku ou 'i ma'u

    Mo ti sọnù (Moh tee sohn-oo)

  15. Ko e fea 'oku ou ma'u e SIM card?

    Nibo ni mo ti le ra kaadi SIM? (Nee-boh nee moh tee leh rah kah-dee SIM)

Everyday conversation

Small talk, feelings, opinions, and common chat phrases for daily life.

  1. Āe

    Bẹẹni

  2. Ikai

    Rara

  3. Māfai

    Bóyá

  4. Oku ou ʻilo

    Mo gba

  5. Oku ou ʻikai ʻilo

    Mo kọ

  6. Oku lelei ia

    Iyẹn dára

  7. Ko e hā hoʻu manatu?

    Kí ni ìrònú rẹ?

  8. Te u ʻofa mai?

    Ṣé o lè ràn mí lọ́wọ́?

  9. Oku ou fiemaʻu ʻofa

    Mo nílò ìrànlọ́wọ́

  10. Fakamolemole

    Dákẹ́ díẹ̀

  11. Oku ou fakamolemole

    Mo bínú

  12. Ikai ha palopalema

    Kò sí ìṣòro

  13. Fakaʻapaʻapa

    Ẹ kú àṣeyọrí

  14. Mālō e lelei ki he ʻaho mate

    Ẹ kú ọjọ́ ibi

  15. Fakaʻaongaʻi lelei

    Ṣe ìrìn àjò tó ààbò

Directions and getting around

Asking where something is, left and right, distances, and finding your way.

  1. Ko fea e falemai?

    Nibo ni ibudo ọkọ oju-irin wa? (Nibo ni ibudo ọkọ oju-irin wa?)

  2. Ko fea e nofoa bus?

    Nibo ni ibudo bosi wa? (Nibo ni ibudo bosi wa?)

  3. Ko e feheia e pātala?

    Ibo ni pẹpẹ naa? (Ibo ni pẹpẹ naa?)

  4. He taimi fē e 'alu ai?

    Iwo wo ni o fi n lọ? (Iwo wo ni o fi n lọ?)

  5. Ko e ala lelei 'eni?

    Ṣe eyi ni ọna to tọ? (Ṣe eyi ni ọna to tọ?)

  6. Ko ia 'i he vaha'a ni

    O sunmọ ibi yi (ko ia i he vahaa ni)

  7. Ko ia 'i he tu'a

    O jinna si ibi yi (ko ia i he tua)

  8. Oka e faka'ali'ali mai kiate au 'i he mapa?

    Ṣe o le fihan mi lori maapu? (Ṣe o le fihan mi lori maapu?)

  9. Tū 'i he 'aiga, kataki

    Duro nibi, jọwọ (tu i he aiga kataki)

  10. E taha e taimi?

    Bawo ni igba wo ni o gba? (e taha e taimi)

Shopping and dining

Ordering food, asking prices, paying the bill, and shopping at markets or stores.

  1. Ehia te fua o kēia?

    Elo ni eyi? (elo ni eyi)

  2. Ko ia, e lahi loā

    Eyi jẹ́ gbowó púpọ̀ (eyi je gbowo pupo)

  3. Ofa mai ha meʻakai e ngāue?

    Ṣe o ni nkan tó rọrùn? (se o ni nkan to rorun)

  4. E mafai au ke totongi e pātu?

    Ṣe mo le sanwo pẹ̀lú kaadi? (se mo le sanwo pelu kaadi)

  5. Ofa atu au ke he meʻakai e tolu

    Mo fẹ́ tábìlì fún méjì (mo fe tabili fun meji)

  6. Te fua, kataki

    Iwe isanwo, jọwọ (iwe isanwo jowo)

  7. E aofia ai te ngāue?

    Ṣe iṣẹ́ wa nínú? (se ise wa ninu)

  8. O au ko e meʻakai

    Mo jẹ́ onjẹ ẹfọ (mo je onje efo)

  9. Kātoa ʻa e meʻakai ʻālohi, kataki

    Kò sí onjẹ tó ní ìkà, jọwọ (ko si onje to ni ika jowo)

  10. Ko ʻeni, e lelei

    Eyi dára (eyi dara)

  11. E mafai au ke maʻu e meʻakai?

    Ṣe mo le ní àtòjọ onjẹ? (se mo le ni atojo onje)

  12. Ha ipu vai, kataki

    Gilaasi omi, jọwọ (gilaasi omi jowo)

Emergencies and health

Help, police, doctor, pharmacy, and urgent situations when you need assistance fast.

  1. Tū mai e polisi

    Pe iroyin ọlọpa (pe iroyin olopa)

  2. Tū mai e ambulance

    Pe ambulance (pe ambulance)

  3. Ofa mai e fomaʻi

    Mo nilo dokita (mo nilo dokita)

  4. Oku ou fehi

    Mo n ni irora (mo n ni irora)

  5. Oku ou maʻu e fakamātoato ki e pīnati

    Mo ni àkúnya sí ẹ̀fọ́ (mo ni akunya si efo)

  6. Ko e fea e hōspitali lahi?

    Nibo ni ile-iwosan to sunmo? (nibo ni ile-iwosan to sunmo)

  7. Oku ʻi ai e ʻā

    O n dun nibi (o n dun nibi)

  8. Naʻe ou fā e pāsipoti

    Mo padanu iwe irinna mi (mo padanu iwe irinna mi)

  9. Te ke tū mai e hoteli ko hoku?

    Se o le pe hotẹẹli mi? (se o le pe hoteeli mi)

  10. Fakamolemole!

    I ranlọwọ! (i ranlọwọ)

Work and business

Meetings, email tone, schedules, and professional phrases for the workplace.

  1. Mālō e lelei

    Inu mi dun lati pade e (Inu mi dun lati pade e)

  2. Tōmua ta seti ha fakataha

    Jẹ ki a ṣe ipade

  3. Ko e hā e taimi e lelei kiate koe?

    Iwo, wo ni akoko ti o ba mu?

  4. Te u fa'ahinga e lipooti 'i he 'aho ni

    Mo maa fi iroyin ranṣẹ loni

  5. Tēnā mafai ta talanoa 'i he 'aho 'apongipongi?

    Se a le ba ara wa sọrọ ni ọla?

  6. Kātoa e faile 'oku fakafā

    Jọwọ ri faili ti a so mọ́

  7. Mālō 'aupito kiate koe

    O seun fun akoko rẹ

  8. Te u fie ma'u ke ngāue mo koe

    Mo n reti lati ṣiṣẹ pẹlu rẹ

  9. Kātoa e mafai ke ke fakakaukau 'a e konga 'o ia?

    Se o le ṣalaye aaye yẹn?

  10. Tēnā e 'alu au kiate koe

    Jẹ ki n pada sọrọ si ọ

  11. Ko e ta'u 'o e ngāue ko e Falaite

    Akoko ipari ni Friday

Time, days and numbers

Clock times, days of the week, months, quantities, and counting for appointments and plans.

  1. Ko e ha e uo e taimi?

    Kini akoko to wa? (kini akoko to wa)

  2. E tolu e uo e taimi

    O ti di mẹta (o ti di mẹta)

  3. Ongo

    Loni (loni)

  4. Taimi e aupito

    Ọla (ọla)

  5. Taimi e ma'u

    Ana (ana)

  6. Mōnite

    Ọjọ́ Ajé (ọjọ́ ajé)

  7. Tūsite

    Ọjọ́ Iṣẹ́gun (ọjọ́ iṣẹ́gun)

  8. Pūsite

    Ọjọ́ Rú (ọjọ́ rú)

  9. Tahi

    Ọkan (ọkan)

  10. Tolu

    Meji (meji)

  11. Tolu

    Mẹta (mẹta)

  12. Taha

    Mẹwa (mẹwa)

  13. Ono

    Ọgọ́rùn-ún (ọgọ́rùn-ún)

  14. Taha

    Idaji (idaji)

  15. Faka'apa'apa

    Diẹ sii (diẹ sii)