Common Fijian to Esperanto phrases

100 practical Fijian to Esperanto phrases for travel, study, work, and daily conversation.

← Back to Fijian to Esperanto Translator

Looking for practical Fijian to Esperanto phrases? This free guide lists 100 essential sentences for travel, study, work, and everyday conversation. Each line shows the Fijian phrase first, then the Esperanto translation (Esperanto) — so you can scan quickly before a trip, class, or video call.

The phrases are grouped into eight topics: greetings and pleasantries, useful phrases for travellers, everyday conversation, directions and getting around, shopping and dining, emergencies and health, work and business, and time, days and numbers. Use the table of contents to jump straight to greetings, directions, dining, emergencies, or numbers. You do not need perfect grammar to start — short, clear sentences often work better than silence when you are learning Esperanto.

Tip: pick five Esperanto phrases from the greetings section and use them in a real message today. Small daily practice beats cramming before a trip.

Bookmark this page for offline review, share it with a travel buddy, or open the Fijian to Esperanto translator to paste your own messages and get an instant translation.

Greetings and pleasantries

Hello, goodbye, please, thank you, and polite introductions for meeting new people.

  1. Bula

    Saluton (boo-lah)

  2. Vinaka

    Dankon (vee-nah-kah)

  3. Bula vinaka

    Bonan matenon (boo-lah vee-nah-kah)

  4. Muri ni bula

    Bonan posttagmezon (moo-ree nee boo-lah)

  5. Bula vinaka

    Bonan vesperon (boo-lah vee-nah-kah)

  6. Moce

    Bonan nokton (mo-theh)

  7. Tale mai

    Ĝis poste (tah-leh my)

  8. Moce

    Ĝis revido (mo-theh)

  9. Na yacamu?

    Kio estas via nomo? (nah yah-kah-moo)

  10. Na yacaqu o John

    Mia nomo estas John (nah yah-thah-koo oh John)

  11. O cei?

    Kiel vi fartas? (oh theh-ee)

  12. Au marautaki iko

    Pleasure renkonti vin (ow mah-rah-oo-tah-kee ee-koh)

Useful phrases for travellers

Airport, hotel, tickets, and transport phrases for getting around on a trip.

  1. O ni vosa vakavalagi?

    Ĉu vi parolas la anglan?

  2. Au sega ni vosa vinaka na Hindi.

    Mi ne parolas hindan bone.

  3. Au sega ni kila.

    Mi ne komprenas.

  4. Yalo vinaka, vosa vakalailai.

    Bonvolu paroli malrapide.

  5. O na rawa ni tukuna tale?

    Ĉu vi povus diri tion denove?

  6. E na vanua cava na tovo?

    Kie estas la necesejo?

  7. Ena cava na noqu lako ki na koro?

    Kiel mi atingas la urbon?

  8. Tukuna ki loma.

    Turni maldekstre.

  9. Tukuna ki matau.

    Turni dekstre.

  10. Lako tu.

    Iru rekte.

  11. Ena vica na iyaya?

    Kiom kostas la bileto?

  12. Dua na tikiti, yalo vinaka.

    Unu bileton, bonvolu.

  13. E levu na iotioti mai na vanua oqo?

    Ĉu ĝi estas malproksime de ĉi tie?

  14. Au sa leqa.

    Mi estas perdita.

  15. E na vanua cava au rawa ni volia kina na SIM card?

    Kie mi povas aĉeti SIM-karton?

Everyday conversation

Small talk, feelings, opinions, and common chat phrases for daily life.

  1. Io

    Jes

  2. Sega

    Ne

  3. Sega ni saumi

    Eble

  4. Au sa vakadeitaka

    Mi konsentas

  5. Au sega ni vakadeitaka

    Mi ne konsentas

  6. Sa vinaka na kena vosa

    Tio sonas bone

  7. Na cava o nanuma?

    Kion vi pensas?

  8. E rawa ni o veivuke mai?

    Ĉu vi povas helpi min?

  9. Au gadreva na veivuke

    Mi bezonas helpon

  10. Muri e dua na miniti

    Atendu momenton

  11. Au masulaki

    Mi bedaŭras

  12. Sega ni dua na leqa

    Neniu problemo

  13. Vinaka vakalevu

    Gratulon

  14. Marautaki na siga ni sucu

    Feliĉan naskiĝtagon

  15. Muri na nomu i tavi vinaka

    Havu sekuran vojaĝon

Directions and getting around

Asking where something is, left and right, distances, and finding your way.

  1. E na viti na sitoa ni qiqi?

    Kie estas la fervoja stacio?

  2. E na viti na sitoa ni bus?

    Kie estas la busa haltejo?

  3. Na cava na wati ni qiqi?

    Kiun platformon ĝi estas?

  4. Na gauna cava e biu kina?

    Kiam ĝi foriras?

  5. Oqo na sala dodonu?

    Ĉu ĉi tio estas la ĝusta vojo?

  6. E tiko mai na vanua oqo.

    Ĝi estas proksime ĉi tie.

  7. E levu na loma mai oqo.

    Ĝi estas malproksime de ĉi tie.

  8. E rawa ni o vakaraitaka vei au ena map?

    Ĉu vi povas montri al mi sur la mapo?

  9. Meke mai oqo, yalovinaka.

    Ĉesu ĉi tie, bonvolu.

  10. E na gauna cava?

    Kiom da tempo ĝi prenas?

Shopping and dining

Ordering food, asking prices, paying the bill, and shopping at markets or stores.

  1. Ena vica na isau ni oqo?

    Kiom kostas tio?

  2. Oqo e levu sara na isau.

    Tio estas tro multekosta

  3. E tiko na ka e dua na isau e dua?

    Ĉu vi havas ion pli malmultekostan?

  4. E rawa niu saumi ena kaadi?

    Ĉu mi povas pagi per karto?

  5. Au via dua na meke e rua.

    Mi ŝatus tablon por du

  6. Na iotioti, pls.

    La fakturo, bonvolu

  7. E tiko na veivuke e wili tu?

    Ĉu servokostoj estas inkluzivitaj?

  8. Au sa veisiga.

    Mi estas vegetarano

  9. Sega na kakana ni veivakasa.

    Neniu spica manĝo, bonvolu

  10. Oqo e vinaka.

    Tio estas bongusta

  11. E rawa niu kerea na menu?

    Ĉu mi povas havi la menuon?

  12. Dua na wai, pls.

    Glason da akvo, bonvolu

Emergencies and health

Help, police, doctor, pharmacy, and urgent situations when you need assistance fast.

  1. Sega ni vakacava na polis

    Voku la policon (sega ni vakacava na polis)

  2. Vakaraitaka na ambulance

    Voku ambulon (vakaraitaka na ambulance)

  3. Au gadreva e dua na dokita

    Mi bezonas doktoron (au gadreva e dua na dokita)

  4. Au sa rarawa

    Mi sentas min malsana (au sa rarawa)

  5. Au sa veivakacacani ki na daku

    Mi estas alergia al terpomoj (au sa veivakacacani ki na daku)

  6. E vei na nona dua na hospitale?

    Kie estas la plej proksima hospitalo? (e vei na nona dua na hospitale)

  7. E rarawa oqo

    Ĝi doloras ĉi tie (e rarawa oqo)

  8. Au sa vakalailaitaki na noqu pasipoti

    Mi perdis mian pasporton (au sa vakalailaitaki na noqu pasipoti)

  9. E rawa ni o vakaraitaka na noqu hotel?

    Ĉu vi povas voki mian hotelon? (e rawa ni o vakaraitaka na noqu hotel)

  10. Vakaraitaka!

    Helpu! (vakaraitaka!)

Work and business

Meetings, email tone, schedules, and professional phrases for the workplace.

  1. Vinaka toso tiko

    Pleasantan renkontiĝon (vinaka toso tiko)

  2. Me da vakadewataki e dua na veivakatorocaketaki

    Ni planu kunvenon

  3. Na gauna cava e rawa ni o vakayagataka?

    Kioma horo taŭgas por vi?

  4. Au na vakauta na ripoti nikua

    Mi sendos la raporton hodiaŭ

  5. E rawa ni da veivosaki e na mataka?

    Ĉu ni povas paroli morgaŭ?

  6. Yalovinaka raica na faile e vakatabakidua

    Bonvolu trovi la dosieron aldonitan

  7. Vinaka vakalevu ena nomu gauna

    Dankon pro via tempo

  8. Au sa nanuma ni na veivakatorocaketaki vata kei iko

    Mi antaŭĝojas labori kun vi

  9. E rawa ni o vakaraitaka na i tukutuku oqori?

    Ĉu vi povus klarigi tiun punkton?

  10. Me'u sauma tale vei iko

    Lasu min reveni al vi

  11. Na gauna ni veivakatorocaketaki o ya na Friday

    La limdato estas vendredo

Time, days and numbers

Clock times, days of the week, months, quantities, and counting for appointments and plans.

  1. Na cava na gauna?

    Kiom estas la horo? (na thava na gauna?)

  2. E tolu na hora

    Estas la tria horo. (e tolu na hora)

  3. Ena siga nikua

    Hodiaŭ (ena siga nikua)

  4. Ena siga tarava

    Morgaŭ (ena siga tarava)

  5. Ena siga sa oti

    Hieraŭ (ena siga sa oti)

  6. Mande

    Lundo (mande)

  7. Tuesde

    Mardo (tuesde)

  8. Wenesde

    Merkredo (wenesde)

  9. Dua

    Unu (dua)

  10. Rua

    Du (rua)

  11. Tolu

    Tri (tolu)

  12. Talevoni

    Dek (talevoni)

  13. Taba

    Cent (taba)

  14. Vata na i voli

    Duono (vata na i voli)

  15. Dua tale

    Pli (dua tale)